Veliki interes računovođa iz Osijeka i okolice za Okrugli stol „Bez računovođa se ne računa“

Objavljeno: 02.10.2018

U organizaciji Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore Osječko-baranjske županije na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održan je Okrugli stol pod nazivom „Bez računovođa se ne računa“.

Ovo je drugi Okrugli stol računovođa  koji je nakon uspješnog Okruglog stola u Zagrebu organizirala Hrvatska obrtnička komora pozvavši predstavnike relevantnih institucija da iznesu svoje stavove o brojnim aktualnim temama  koje su od velike važnosti za računovodstvenu struku. Okrugli stol  pratio je  i znatan  broj računovođa iz Osječko-baranjske županije, ali i iz okolnih županija.

Raspravljalo se o učestalosti izmjena zakona uz nedovoljno jasne upute za provoditelje, preopterećenosti računovođa obvezama koje se ne tiču računovodstvene struke, mogućnostima bliže suradnje s Poreznom upravom, licenciranju računovodstvene profesije, problematici obrazovanja budućih  kadrova za računovodstvo i važnosti računovođa u gospodarstvu.

Raspravu je otvorila i Okruglim stolom moderirala Đurđica Mostarčić, predsjednica sekcije računovođa pri HOK-u izrazivši zadovoljstvo odazivom sudionika na ovaj za računovođe bitan događaj.

Ivica Milčić, predstavnik  časopisa Računovodstvo i financije i Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika naglasio je da su zahtjevi koji se stavljaju pred računovođe veliki, a česte izmjene zakona koje treba pratiti uz različita tumačenja zakona koja se pojavljuju dodatno su opterećenje. Jedan od većih izazova u računovodstvu je to što se računovođe nalaze između primjene pravila iz poreznih propisa  s jedne strane zanemarujući financijsko izvještavanje s druge strane. To znači da je računovođa danas  više usmjeren na izvještavanje Porezne uprave umjesto njegove osnovne funkcije, a to je izvještavanje i  informiranje uprave, odnosno, vlasnika.

Renata Zubaj, predstavnica Hrvatske udruge poslodavaca i dopredsjednica u Udruzi malih i srednjih poduzetnika navela je da su računovođe prva stepenica, odnosno prvi koji poduzetnicima prenose osnovna znanja bitna za poslovanje te da su poduzetnici nedovoljno obrazovani i educirani za poduzetništvo. Računovođe su tako dodatno opterećeni – educiranjem, kako mladih poduzetnika koje uče osnovnim koracima (prvi susreti s dokumentacijom, pisanje računa i sl.), tako i starijih koji nisu zainteresirani za praćenje stalnih izmjena, nego se oslanjaju na računovođe. Naglasila je da ima i dobrih iskustava, ali bi se poduzetnici u smislu vlastite edukacije u poduzetništvu trebali više potruditi.

Robert Paulić, predstavnik Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske je rekao da preopterećenost računovođa ne dolazi samo iz obima posla nego i  poslova iz  područja koja nisu direktno računovodstvena struka (hrpa obrazaca, prijave na mirovinsko, zdravstveno, izvještaji za banke, HZZ i sl.), ali na neki način dolaze u paketu knjigovodstvenih usluga te se uz odrađivanje takvih poslova gotovo i ne dolazi do biti, a to je financijsko izvještavanje, informiranje i usmjeravanje poduzetnika, odnosno, uprave tj.dati im sliku kakvo je njihovo poslovanje.

Bojan Podobnik, član Nadzornog odbora Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, predstavio je ukratko prijedloge Sekcije računovođa HOK-a za administrativno rasterećenje poduzetnika i obrtnika te unaprjeđenje rada računovodstvene struke. Naime, 50-tak konkretnih i konstruktivnih prijedloga upućeno je nadležnim institucijama. Nekolicina prijedloga je  prihvaćena (kao npr. Podnošenje JOPPD obrasca unaprijed, predaja DOH obrasca putem ePorezna-e , elektronska potvrda o stanju duga i sl.), no dosta prijedloga još nije usvojeno, te se čeka daljnje postupanje nadležnih institucija po tom pitanju.

Zvonimir Pavić, predstavnik Porezne uprave  područnog ureda Osijek, viši porezni savjetnik, rekao je da se u zadnje vrijeme zbog napretka tehnologije izgubio osobni  kontakt s poreznim obveznicima  i knjigovođama, no s druge strane olakšano je i ubrzano predavanje obveznih obrazaca koji se odmah kontroliraju kroz ePoreznu. Naglasio je da zbog mnoštva promjena poreznih propisa, poduzetnici kao i računovođe, uvijek mogu doći  u  Poreznu upravu jer  ona ima i savjetodavno ulogu, a ne samo ulogu kažnjavanja pogrešaka te da stoje na  raspolaganju za sva pitanja kako bi se suradnja još više unaprijedila.

Jasmina Rukavina, predsjednica Strukovnog udruženja računovođa Hrvatske gospodarske komore Osječko-baranjske županije istaknula je da i društva, kao i obrti, imaju iste probleme, najveći problem je što naši poduzetnici rade u strahu od kazni i nesigurnosti zbog čestih promjena propisa  koje često ne mogu popratiti niti službenici nadležnih institucija kojima se poduzetnici obraćaju pa se dobivaju ili djelomične ili pogrešne informacije. Na žalost niti poduzetnici,niti računovođe nemaju jedno mjesto  na kojem bi mogli dobiti točne i provjerene informacije po kojima bi postupili. Osvrnula se i na nerealno postavljene rokove predaje obrazaca do kojih se često ne dobije niti dokumentacija potrebna za njihovu izradu. Istaknula je i problem planiranja budućeg poslovanja zbog toga što nam nije poznato koji će zakoni biti na snazi, koje će biti stope poreza, koja minimalna plaća, plaće direktora i sl. jer to za male poduzetnike ima bitan utjecaj.

Ivo Mijoč, dr.sc, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu -katedra za financije i računovodstvo u Osijeku, osvrnuo se na obrazovanje kadrova za računovodstvo navodeći pri tome da je temeljni problem u  srednjoškolskom obrazovanju gdje ne postoji smjer za obrazovanje budućih kadrova za računovodstvo. Što se tiče visoke stručne spreme, konkretno Ekonomskog fakulteta, od 252  predmeta samo je 4 predmeta vezanih uz računovodstvo te je ono na neki način marginalizirano. Kada se dođe u realni sektor ne postoji sustav vrijednosti koji vam kaže kada postajete računovođa, dakle nema kriterija tko može biti računovođa te što nema  nacionalne strategije vezane za edukaciju u ovom zanimanju.

Damir Židanić, predsjednik Odbora za financije i proračun HOK-a i član sekcije računovođa HOK-a predstavio je Kodeks za obavljanje računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova i funkcije računovodstva.  Osnovna ideja je de se olakšaju  problemi računovođama pri primjeni Uredbe u zaštiti podataka. Potpisnici Kodeksa mogu biti obrtnici kao i dobrovoljni članovi HOK-a (d.o.o. i j.d.o.o.). Kodeks je  formiran prema određenim načelima kojih se potpisnici moraju pridržavati. Formirana je  komisija koja će provjeravati da se potpisnici Kodeksa pridržavaju onoga što je propisano Kodeksom.

Svi sudionici složili su se da su računovođe izuzetno važan i  neizostavan faktor u gospodarstvu. Spona su između poduzetnika i zakonodavca bez koje se ne može funkcionirati. Stoga računovodstvena struka treba dobiti na  značaju i zauzeti mjesto koje joj pripada.

Tijekom Okruglog stola provedena je  i anketa prisutnih od kojih se 93% izjasnilo da se zakoni prečesto mijenjaju i donose s nejasnim odredbama, a  96,5% misli da je računovodstvena struka preopterećena  obvezama i rokovima. 93% anketiranih se trenutno bavi računovodstvenom profesijom, a 89,5% se protivi uvođenju obveze licenciranja. 7% je po tom pitanju bilo neodlučno, ali 100% anketiranih smatra da je struka premalo uključena u donošenje zakonskih promjena.

Izvor: www.hok.hr