Zaštita na radu

Zadnja izmjena: 03.11.2011

Tko je odgovoran za organizaciju provedbe mjera zaštite na radu?

Za organizaciju provedbe mjera zaštite na radu odgovoran je poslodavac. Zakon o zaštiti na radu članak. 19. i 26. (N.N.59/96 i 94/96 i 114/03).

Pravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (N.N.114/02).

Tko je odgovoran za siguran rad?

Za siguran rad odgovorni su:

Svi poslodavci i svi zaposlenici. Članak 4. i članak 5. Zakona o zaštiti na radu. (N.N.59/96 i 94/96 i 114/03)

Ispitivanje električnih instalacija

Pregled i ispitivanje električnih instalacija obavilja se u cilju utvrđivanja primjene pravila zaštite na radu kojima ona moraju udovoljavati kada su u upotrebi, odnosno je li zbog nastalih promjena u tijeku uporabe ugrožavaju život i zdravlje osoba koje njima rukuju ili u njihovoj blizini borave i rade.

Pregled i ispitivanje električnih instalacija obavili se temeljem Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl. list. 53/88), Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN br. 9/87), te članka 53. Zakona o zaštiti na radu (NN br. 59/96).

Zaštita od buke

Bukom se naziva svaki neželjeni zvuk. Buka štetna po zdravlje je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene provedbenim propisima (čl.2. Zakona o zaštiti od buke, NN 20/03).

Izvor buke (čl.3) je svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki postupak, elektroakustički uređaj za glasno emitiranje glazbe i govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvori buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.

Mjerenje buke (čl.4.) je mjera zaštite radi provjere i stalnog nadzora stanja buke u cilju sprečavanja nastajanje, odnosno smanjenja postojeće buka na dopuštenu razinu.

Stručne poslove zaštite od buke (čl.19.) mogu obavljati pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti koje imaju ovlaštenje ministra nadležnog za zdravstvo.

Izrade karata buke su mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Karte buke su prikazi postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke.

Karta buke je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, sukladno čl. 9. Zakona o zaštiti od buke, dužne su izraditi kartu buke.

Opcine i gradovi koji to još nisu učinili dužne su donijeti prostorni plan uređenja općine i grada najkasnije do 31. prosinca 2005. godine, sukladno čl. 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.

Vođenje evidencije ZNR

Poslodavac je dužan voditi evidencije o:

zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način,
zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,
ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika,
knjigu nadzora,
podnositi godišnje izvješće o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima.

Evidencija o radnicima osposobljenim za rad na siguran način:

Ova evidencija vodi se na propisanom evidencijskom kartonu o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (Obrazac EK-1) za svakog zaposlenog radnika.
Na kartonu se vode propisani podaci o radniku, o opasnostima na radnom mjestu, te podatke o sadržajima prema kojima je obavljeno osposobljavanje kao i podatke o ocjeni osposobljenosti.

Evidencija o radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada:

Ova evidencija obavlja se na propisanom evidencijskom kartonu o radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada (Obrazac EK-2) za svakog radnika.

Evidencija o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti:

Ova evidencije vodi se na propisanom evidencijskom kartonu (Obrazac EK-3). Na kartonu se vode podaci o ozlijeđenom radniku, podaci o uvjetima rada te primjeni pravila zaštite na radu na poslovima gdje je nastala ozljeda na radu radnika ili profesionalna bolest.

Evidencija o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima:

Ova evidencija vodi se na propisanom evidencijskom kartonu (EK-4).

Evidencija o ispitivanju radnog okoliša:

Ova evidencija vodi se na propisanom evidencijskom kartonu (EK-5).

Evidencija o ispitivanju određenih osobnih zaštitnih sredstava:

Ova evidencija vodi se na propisanom evidencijskom kartonu (EK-6).

Evidencija o opasnim tvarima:

Ova se evidencija vodi na odgovarajućim obrascima kojima se utvrđuje vrsta opasnih tvari te njihove osobine koje mogu ugroziti život ili uzrokovati oštećenje zdravlja radnika odnosno prouzročiti materijalnu štetu ili štetno djelovati na životnu okolinu.

Poslodavac je dužan podnositi godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti nadležnom tijelu inspekcije rada.

Godišnji izvještaj o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti, ako ih je bilo, izrađuje se na propisanom obrascu (Obrazac GI) i podnosi nadležnom tijelu inspekcije rada do 31. siječnja za prethodnu godinu.

Poslodavac je dužan čuvati :

tehničku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za objekt ili dio objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije tako dugo dok ih koristi,
upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi,
planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi,
isprave o obavljenim ispitivanjima iz članka 53. Zakona o zaštiti na radu,
dokaze o ispravnosti instalacija.

Knjiga nadzora
Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju opisuju svoje odluke:

ovlaštenici poslodavca,
stručnjak za zaštitu na radu,
ovlaštena fizička ili pravna osoba,
inspektor rada.

Godišnje izvješće o ozljedama, profesionalnim bolestima zaposlenika koje su se dogodile u prošloj godini:

Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda, odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo, (čl. 75, st. 2 Zakona o zaštiti na radu ).

Koji su poslovi s posebnim uvjetima rada?

Poslovi s posebnim uvjetima rada su:

  1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti;
  2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi, utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za sabijanje tla i dr.);
  3. rukovanje uređajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina;
  4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima;
  5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon;
  6. poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnosti i dr.);
  7. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova;
  8. ronilački poslovi;
  9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju ronilačkih poslova;
  10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima;
  11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova;
  12. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom;
  13. punjenje i paljenje mina;
  14. poslovi vatrogasaca;
  15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem;
  16. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 25 kg za muškarce ili 15 kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela;
  17. poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada;
  18. poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima i to: nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama i potresanjima, povišenom atmosferskom tlaku, ionizacijskom zračenju, neionizacijskom zračenju, nefibrogenim prašinama, fibrogenim prašinama, organskim prašinama, parama, dimovima ili prašinama olova, tetraetil olova, žive, kroma, nikla, mangana, kadmija, vanadija, selena, platine, urana, tvrdog metala, berilija, arsena, fosfora, kiselinama ili lužinama, plinovitim nadražljivcima, fluoru, ugljičnom monoksidu, cijanovodiku ugljičnom disulfidu, glikolima, parama nafte i derivata nafte, halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid monomeru, benzenu i homolozima. nitro i amino derivatima benzena, umjetnim smolama i plastičnim masama, organofosfornim, karbamatnim i drugim pesticidima, umjetnim gnojivima i biološkim agensima;
  19. poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada važećim odredbama posebnih propisa (kao npr. određeni poslovi u željezničkom, zračnom i cestovnom prometu, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji itd.).