Platni promet i OIB

Zadnja izmjena: 03.11.2011

Gdje mogu otvoriti žiro račun?

Obrtnik sam bira poslovnu banku (kreditnu instituciju) kod koje će otvoriti svoj žiro račun. Istovremeno može imati otvoreno i više računa, no tada je dužan odrediti jedan s kojeg će se naplaćivati porezi, doprinosi i druge javne obveze.

Odluka o načinu otvaranju transakcijskih računa (»Narodne novine«, br.3/2011.).

Koje obrasce moram koristiti za obavljanje platnog prometa?

Za obavljanje platnog prometa moraju se koristiti obrasci koje propisuje Hrvatska narodna banka Odlukom o nalozima za plaćanje (NN 3/2011).

Za obavljanje platnog prometa koriste se tri vrste obrazaca:

  • nalog za uplatu – za uplatu gotovine u korist računa,
  • nalog za isplatu– za isplatu gotovine sa računa,
  • nalog za prijenos – za bezgotovinska plaćanja sa jednog računa (platitelja) u korist drugog računa (primatelja).

Koji propisi reguliraju platni promet u zemlji?

Platni promet u zemlji reguliran je Zakonom o platnom prmetu (Narodne novine br.133/09) i podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke:

  • Odluka o nalozima za plaćenje (NN 3/11)
  • Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa (NN 3/11)
  • Odluka o obavljanju platnog prometa u banci nakon provedenog spajanja ili pripajanja banaka (NN 75/02.)
  • Odluka o obvezi dostavljanja Izvješća o podacima platnog prometa (NN 189/04.)

Dijelomično, platni promet reguliraju i zakoni o financijskim institucijama kao npr:

  • Zakon o bankama (NN 84/02 i 141/06)
  • Zakon o štedno kreditnim zadrugama (NN 84/02)
  • Zakon o čeku (NN 74/94)
  • Zakon o mjenici (NN 74/94 i 92/10)

Tko može pružati usluge platnog prometa?

Platne usluge u Republici Hrvatskoj prema odredbama Zakona o platnom prometu ( NN 133/09) mogu pružati:
– kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– Hrvatska narodna banka kad ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti ili druge javne vlasti,
– Republika Hrvatska i jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave kad ne djeluju u svojstvu javne vlasti,
– podružnica kreditne institucije iz treće države sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– podružnica institucije za elektronički novac iz treće države sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

Što je OIB i čemu služi?

Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka obveznika, koju korisnici osobnog identifikacijskog broja koriste u službenim evidencijama, posebno kod svake razmjene podataka. Propisan je Zakonom i Pravilnikom o osobnom identifikacijskom broju, s obveznom primjenom od 1.siječnja 2010. godine. Sastoji se od jedanaest znamenki.

Kada se osobni identifikacijski broj – OIB koristi?

Obveznici OIBa obvezni su koristiti ga : 1. na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja, 2. na ispravama koje koriste u obavljanju poslova svoje djelatnosti (računima, potvrdama i sličnim ispravama) te, 3. u elektroničkom poslovanju i poslovima platnog prometa.

Obveznici broja obvezni su koristiti osobni identifikacijski broj drugog obveznika broja: 1. na računima prema posebnim propisima, 2. i izvješćima, prijavama i obrascima na kojima se navode drugi obveznici broja, a koji se podnose ili dostavljaju korisnicima broja.

Nadalje korisnici broja obvezni su osobne identifikacijske brojeve koristiti za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.

Tko dodjeljuje OIB i može li se promijeniti?

Ministarstvo financija, Porezna uprava po službenoj dužnosti određuje i dodjeljuje OIB i to:

– hrvatskim državljanima rođenjem odnosno stjecanjem hrvatskog državljanstva,

– pravnim osobama sa sjedištem na području RH osnivanjem

– stranim osobama kada nastaje povod za njihovo praćenje na području RH (upis u službene evidencije ili stjecanje statusa poreznog obveznika).

Kako Zakonom o osobnom identifikacijskom broju nije predviđena mogućnost da porezni obveznici mogu zatražiti drugi OIB, tako se obrtniku ne može izmijeniti OIB koji mu je jednom dodijeljen.

Kada se osobni identifikacijski broj – OIB koristi?

Obveznici OIBa obvezni su koristiti ga:

  • na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja,
  • na ispravama koje koriste u obavljanju poslova svoje djelatnosti (računima, potvrdama i sličnim ispravama) te,
  • u elektroničkom poslovanju i poslovima platnog prometa.

Obveznici broja obvezni su koristiti osobni identifikacijski broj drugog obveznika broja:

  • na računima prema posebnim propisima,
  • i izvješćima, prijavama i obrascima na kojima se navode drugi obveznici broja, a koji se podnose ili dostavljaju korisnicima broja.

Nadalje korisnici broja obvezni su osobne identifikacijske brojeve koristiti za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.