Zdravstveno osiguranje

Zadnja izmjena: 03.11.2011

Na koji način obrtnik ostvaruje naknadu za bolovanje, ako je jedini zaposlenik u obrtu ?

Da bi obrtnik ostvario pravo na naknadu za bolovanje, potrebno je da dostavi slijedeće dokumente:

  • potvrdu od nadležne ispostave porezne uprave da nema dugovanja
  • potvrdu od nadležnog područnog ureda da nema dugovanja
  • privremeno odjavi poslovanje obrta zbog bolesti, jer je i jedini zaposlenik u obrtu
  • putem internog naloga HZZO-a podnese zahtjev za naknadu sredstava za vrijeme provedeno na bolovanju
  • pridonese potvrdu od nadležne službe pri HZZO o osnovici osiguranja, a koja je bitna za obračun bolovanja
  • priloži doznaku nadležnog liječnika opće prakse, a kojom dokazuje vrijeme provedeno na bolovanju

Na koji način obrtnik ostvaruje pravo na naknadu za bolovanje ?

Osiguranik u statusu obrtnika ostvaruje pravo na naknadu plaće zbog bolovanja:

a) na teret vlastitih sredstava do 42 dana bolovanja,
b) na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – HZZO počevši
od 43-eg dana neprekidnog bolovanja za sve vrijeme trajanja tog bolovanja.

Pravo na naknadu plaće ostvaruje se na osnovi Izvješća o bolovanju (tzv. hranarinske doznake) i Potvrde o osnovicama osiguranja, koja je objavljena uz Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja (NN 120/06, 136/06, 56/07, 80/07 i 96/07.)

U navedenu potvrdu, koju popunjava sam osiguranik, upisuju se osnovice osiguranja na koje je u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca nastanka bolovanja obračunavan i plaćan doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje (bruto osnovica), a koje su propisane odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02., 175/03 i 177/04.) i Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja s tim da se navedene osnovice, suglasno Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, umanjuju za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.

Na koje je osnovice odnosna obrtnik obvezna plaćati doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje zavisi od toga da li dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, ili ima određen paušalni dohodak ili iskazuje dobit, a temeljem Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja).

Naknada plaće zbog bolovanja obračunava se prema naprijed utvrđenim osnovicama osiguranja (neto osnovica) u visini 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, a potom 80% do kraja bolovanja. Navedenu naknadu isplaćuje nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (kod kojeg je odnosni obrtnik osiguran). Prema Pravilniku pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja odnosna isplata naknade dospijeva 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Na koji se način pokreće postupak za ostvarivanje prava putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?

Postupak za ostvarivanje prava po osnovi nezaposlenosti pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe.

Nezaposlena osoba zahtjev podnosi mjesno nadležnoj područnoj službi. O pravu po osnovi nezaposlenosti u prvom stupnju rješava područna služba u kojoj je nezaposlena osoba evidentirana, a u drugom stupnju Središnja služba Zavoda.

Nezaposlena osoba koja koristi određeno pravo dužna je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu za zapošljavanje svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava.

Ako je na teret Zavoda za zapošljavanje obavljena isplata ili je ostvareno neko primanje na koje nezaposlena osoba nije imala pravo, osoba je dužna vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi učinjene izdatke.

Ako se zaposlenik na temelju pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca vrati na rad i uspostave mu se prava po osnovi rada za razdoblje u tijeku kojega je bio nezaposlen, tada je Zavodu za zapošljavanje dužan vratiti iznose isplaćene na ime novčane naknade.

Otkazni rok kod privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) ?

Prema čl. 113. st. 2. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09.) otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, što znači da se u slučaju bolovanja otkazni rok produžuje za onoliko dana koliko traje privremena nesposobnost za rad.

U slučaju kada se ugovor o radu prekida istekom roka ugovora o radu na koji je sklopljen (primjerice, ugovor o radu na određeno vrijeme) primjenjuje se članak 38. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08. i 94/09.). To znači da do isteka otkaznog roka odnosno do odjave s obveznih osiguranja, poslodavac radniku u slučaju bolovanja treba isplatiti naknadu plaće za vrijeme bolovanja ako ono traje do 42 dana.

U slučaju kada bi za vrijeme otkaznog roka bolovanje premašilo 42 dana, od 43. dana naknadu plaće isplaćuje HZZO na svoj teret. Odnosno, u slučaju privremene nesposobnosti za rad koja je nastala za vrijeme otkaznog roka treba postupiti kao i u slučaju bilo kojeg drugog bolovanja.

Tko može ostvariti pravo na osobnu invalidninu?

Pravo na osobnu invalidninu imateže tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi, a čije je teže oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18 godine života i koja ne ostvaruje vlastit prihod.

Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između punog iznosa invalidnine i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.

U prihod se ne uračunava: pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, novčana naknada za tjelesno oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, ortopedski dodatak, doplatak za djecu, državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima, iznos koji osoba ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima od obveznika uzdržavanja (alimentacija) i invalidska mirovina.

Kao što je iz navedenog razvidno, zasnivanje radnog odnosa nije navedeno kao razlog zbog kojeg osoba ne bi mogla ostvariti pravo na osobnu invalidninu. Međutim, kao što je već navedeno, jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu je da osoba ne ostvaruje osobni prihod.

Budući da se osobni dohodak smatra prihodom, ukoliko on iznosi 1.000,00 kuna ili više od 1.000,00 kuna, osoba ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu zbog svojih prihoda. Ukoliko je osobni dohodak manji od 1.000,00 kuna, korisnik će ostvariti pravo na razliku do iznosa od 1.000,00 kuna.