Ugovorni odnosi

Zadnja izmjena: 03.11.2011

Koja je razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu ?

Po ugovoru o radu radnik radi nesamostalno, osobno po uputama i pod nadzorom poslodavca, u njegovo ime i za njegov račun stavljajući mu na raspolaganje u određenom radnom vremenu svoju radnu snagu, a poslodavac mu je za obavljeni rad dužan isplaćivati plaću uz uručenje obračuna iste.

Kod ugovora o djelu se radi o ugovoru građanskog, obveznog prava temeljem kojeg izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, radi za svoj račun i na svoj rizik, radi u korisnom radnom vremenu pri čemu može raditi osobno ili može posao povjeriti i trećoj osobi jer odgovara za djelo i dužan ga je napraviti po pravilima vještine zanata te odgovara za mane svog djela po načelima građanskog prava, a za djelo prima ugovorenu naknadu.

Kad radnik obavlja poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, neovisno o tome kako su stranke taj ugovor nazvale, smatrat će se daje sklopljen ugovor o radu.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu?

Zakon o radu (NN 149/09) u članku 13, propisuje sljedeće:

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

  • strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
  • mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
  • nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,
  • danu početka rada,
  • očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
  • trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,
  • otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
  • osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
  • trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

(2) Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Odredbom člk. 10. Zakona o radu (NN 149/09) propisano je da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Međutim, postoji jedna iznimka koja dopušta sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za vremenski period duži od tri godine, i to samo radi zamjene privremeno nenazočnog radnika, odnosno zbog nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom, time da se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.

Također je važno napomenuti da ukoliko je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Koji zakonski propisi reguliraju ugovor o ortakluku radi zajedničkog obavljanja obrta ?

Ugovor o ortakluku radi zajedničkog obavljanja obrta temelji se na odredbama Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03, 68/07 i 79/07), te Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05).

Na koji je način moguće izvršiti prijenos obrta ?

Prijenos obrta je moguće izvršiti s postojećeg vlasnika obrta na članove njegove uže obitelji (npr. kćer, sin, supruga), na nekog od zaposlenika u obrtu ili na neku treću osobu, koja ispunjava uvjete za obavljanje obrta.

Postupak prijenosa obrta moguće je provesti na dva načina:

  1. Zatvaranjem dosadašnjeg obrta i otvaranjem novog obrta u istom poslovnom prostoru i iste djelatnosti, time da u tom slučaju nema kontinuiteta.
  2. Ukoliko se želi zadržati isti matični broj obrta najbolje je prijenos obrta izvršiti uspostavom zajedničkog obrta.

Naime, potrebno je da postojeći vlasnik obrta podnese nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba zahtjev za preregistraciju pojedinačnog obrta u zajednički obrt.

Uz navedeni zahtjev potrebno je priložiti ovjereni Ugovor o ortakluku, a kojim se reguliraju međusobni odnosi osoba koje žele zajednički obavljati obrt, time da su obveze i dužnosti ortaka propisane odredbama Zakona o obveznim odnosima – glava ORTAKLUK od članka 637. – članka 660. (NN 35/05). Stari vlasnik će u kratkom roku (npr. 30 dana) nakon toga istupiti iz zajedničkog obrta, a što se također prijavljuje navedenom uredu. Obrt će tada postati vlasništvo preostalog ortaka u obrtu, zapravo osobe na koju se prenosi obrt.

Sklapanje Ugovora o ortakluku sa trgovačkim društvom

U svezi upita o mogućnosti sklapanja ugovora o ortakluku između obrtnika i trgovačkog društva upoznajemo Vas sa mišljenjem Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva:

Sukladno odredbi članka 35.a, stavka 1. Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03-pročišćeni tekst, 68/07 i 79/07) radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.

Stavkom 2. istog članka međusobni odnosi osoba iz stavka uređuju se pisanim ugovorom, a na koji se primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da pravna i fizička osoba ne mogu registrirati zajednički obrt temeljem gore citiranog Zakona.

No, što se tiče samog obavljanja obrtničke djelatnosti, obrtnik je slobodan sklapati ugovore o poslovnoj suradnji s poslovnim partnerima, pa tako i pravnim osobama.