Mirovinsko osiguranje

Zadnja izmjena: 03.11.2011

Koji je zakonski rok za prijavu na obvezno osiguranje pri HZMO

Temeljem odredbe članak 101. točke 1. do 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 121/10) promijenjen je zakonski rok za prijavu/odjavu/promjenu radnika na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. sa dosadašnjih 15 dana na 8 dana.

Obzirom da Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 121/10) predstavlja posebni propis koji regulira navedenu materiju u odnosu na Zakon o radu (Narodne novine 149/09), tako je u prednosti primjena navedenog roka od 8 dana u odnosu na rok od 15 dana koji je reguliran odredbama Zakona o radu ( Narodne novine, br. 14/09).

Da li umirovljenici mogu obavljati obrt?

Umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju istovremenog vođenja obrta, mirovina će biti stavljena u mirovanje.

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ne obustavlja se isplata te mirovine. (Članak 90. stavak 4. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 68/07 i 79/07), koji je stupio na snagu 10. srpnja 2007, dodani su članci 1.b, 1.c, i 1.d, koji uređuju obavljanje djelatnosti kao domaće radinosti ili kao sporednog zanimanja na način koji pogoduje umirovljenicima.

Umirovljenici obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju te im se ne obustavlja isplata mirovine.

Može li se obavljati obrt uz radni odnos, i kako se ostvaruju prava i obveze iz radnog i socijalnog prava?

Sukladno članku 3. stavak 2. Zakona o obrtu (NN 49/03, 68/07 i 79/07) nema nikakve pravne zapreke da zaposlena osoba otvori obrt. Dakle, obrt može obavljati i osoba u radnom odnosu, pod uvjetom da zadovoljava odgovarajuću stručnu spremu za poslove za koje se ista traži prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01 i 47/05), odnosno da zaposli radnika koji ima odgovarajuću stručnu spremu.

Člankom 4. stavak 2. Zakona o obrtu (NN 49/03, 68/07 i 79/07) propisano je da se radom u obrtu ostvaruju prava u svezi s radnim odnosom, pa tako među njima i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obrtnik koji uz radni odnos ima otvoren obrt obveznik je doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i kao obrtnik i kao radnik (Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja NN 147/02 i 177/04). To znači da je dužan plaćati doprinose za obvezna osiguranja, koja obuhvaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, sukladno odredbama Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu (NN 2/09) te Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 2/09 i 9/09).

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 175/03) propisano je da se doprinosi plaćaju prema ostvarenom dohotku, odnosno prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak (Zakonom je naime bilo utvrđeno da će obrtnici doprinose plaćati paušalno, odnosno bez obzira na ostvareni dohodak).

Sve detaljnije informacije možete saznati na:
Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja NN 175/03,
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja NN 147/02,
Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja NN 158/02,
Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2003. godinu NN 158/02,
Zakon o mirovinskom osiguranju NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04,
Zakon o zdravstvenom osiguranju NN 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04.

Otkazi i otkazni rokovi

Zakon o radu (NN 149/09 utvrđuje dvije vrste otkaza ugovora o radu :

  • redoviti otkaz, kod redovitog otkaza obvezan je otkazni rok (trajanje otkaznog roka, vidi članak 107. ZOR-a),
  • izvanredni otkaz, nema propisanog otkaznog roka, ali se otkaz može dati samo u roku od 15 dana od saznanja činjenice na kojoj se izvanredni otkaz temelji (članak 108. ZOR-a).

Važno je napomenuti da je člankom 115. stavak 1. Zakona o radu izričito propisano da privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozlijede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa (članak 124. stavak 2. Zakona o radu).

Na koji se način pokreće postupak za ostvarivanje prava putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?

Postupak za ostvarivanje prava po osnovi nezaposlenosti pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe.

Nezaposlena osoba zahtjev podnosi mjesno nadležnoj područnoj službi. O pravu po osnovi nezaposlenosti u prvom stupnju rješava područna služba u kojoj je nezaposlena osoba evidentirana, a u drugom stupnju Središnja služba Zavoda.

Nezaposlena osoba koja koristi određeno pravo dužna je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu za zapošljavanje svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava.

Ako je na teret Zavoda za zapošljavanje obavljena isplata ili je ostvareno neko primanje na koje nezaposlena osoba nije imala pravo, osoba je dužna vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi učinjene izdatke.

Ako se zaposlenik na temelju pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca vrati na rad i uspostave mu se prava po osnovi rada za razdoblje u tijeku kojega je bio nezaposlen, tada je Zavodu za zapošljavanje dužan vratiti iznose isplaćene na ime novčane naknade.