Porez na dohodak

Zadnja izmjena: 02.11.2011

Da li fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja dobiva posebni OIB za svoj obrt?

Obrtnici koji obavljaju obrtničku djelatnost i djelatnost slobodnog zanimanja, kao porezni broj za potrebe oporezivanja koriste OIB koji im je određen i dodijeljen kao fizičkoj osobi hrvatskim državljanima.

Imam li ja kao obrtnik pravo na osobni odbitak, koliko on iznosi, te da li mi je olakšica uzdržavanje članova obitelji, ako jesu kolika su to prava i kada ih ostvarujem?

Rezidentima poreznim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.800,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Rezidentima poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa u 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.800,00 kn, a najviše do 3.200,00 kuna mjesečno.

Člankom 36. Zakona o porezu na dohodak NN 177/04. propisani su uvjeti i način na koji rezidenti porezni obveznici imaju pravo na povećanje osobnog odbitka i u kojoj visini.

Neoporezivi iznosi dohotka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu iznose:

OPIS Faktor Iznos kn
Osnovni osobni odbitak 1,0 1.800,00
Uzdržavani član 0,5 900,00
Prvo dijete 0,5 900,00
Drugo dijete 0,7 1.260,00
Treće dijete 1,0 1.800,00
Četvrto dijete 1,4 2.520,00
Peto dijete 1,9 3.420,00
Za invalidnost 0,3 540,00
Za 100% invalidnost 1,0 1.800,0

Za svako dalje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se povećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1……više u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete. Godišnji iznos primitaka prema kojemu se osobe mogu, u smislu Zakona o porezu na dohodak, smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji ili djecom, može iznositi 10.800,00 kn, odnosno do visine šesterostrukog osnovnog osobnog odbitka.

Kada nastupa zastara naplate potraživanja po osnovi uplate poreza ?

Temeljem članka 90. i 92. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 127/00, 86/01, 150/02) utvrđen je relativni i apsolutni rok zastare potraživanja tijekom kojeg nadležna ispostava Porezne uprave Republike Hrvatske ima pravo na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.
Relativni rok zastare potraživanja za naplatu poreza nastupa istekom tri godine, a apsolutni rok istekom šest godina od dana kada je zastara počela teći, time da postupak utvrđivanja zastare provodi Porezna uprava o čemu donosi rješenje.

Koji primici – prihodi se sve smatraju dohotkom?

Dohotkom se smatraju primitci koje ostvari porezni obveznik na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanje na korištenje imovine i imovinskih prava, te primici od osiguranja. Obzirom na navedeno, prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04) postoje slijedeće vrste dohotka:

  • dohodak od nesamostalnog rada,
  • dohodak od samostalne djelatnosti,
  • dohodak od imovine i imovinskih prava,
  • dohodak od kapitala,
  • dohodak od osiguranja,
  • drugi dohodak.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva. Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine. Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.

Koji propisi reguliraju obvezu plaćanja poreza na dohodak?

Plaćanje poreza na dohodak reguliraju slijedeći propisi:

Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04; 73/08; 80/10)

Pravilnik o porezu na dohodak (‘Narodne novine’ br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10)

Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine’ br. 143/06)

Koliko iznose propisane stope poreza na dohodak?

Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisi o visini ostvarenoga dohotka. Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća.

Iznad tog iznosa, porez na dohodak se plaća na slijedeći način:

Porezna
stopa
Porezna osnovica
mjesečno do 1.7.2010.
Porezna
stopa
Porezna osnovica
mjesečno od 1.7.2010.
15 % do 3.600,00kn2 x 1.800,00 kn 12 % do 3.600,00 kn2 x 1.800,00
25 % na idućih 5.400,00knod 2 do 5 x 1.800,00 kn 25 % na idućih 7.200,00 knod 2 do 6 x 1.800,00 kn
35 % na idućih 16.200,00knod 5 do 14 x 1.800,00 kn 40 % iznad 10.800,00 kn6 x 1.800,00 kn
45 % iznad 25.200,00kn14 x 1.800,00 kn

(članak 8. Zakona o porezu na dohodak – Narodne novine br. 177/04; 73/08; 80/10).

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

Mogu li porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu?

Poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu poduzetničku djelatnost, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje o paušalnom oporezivanju i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza prema ostvarenom dohotku, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost. Porezni obveznik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige osim evidencije o prometu.

Obavljam djelatnost na područjima od posebne državne skrbi, imam li pravo na olakšicu kod plaćanja poreza na dohodak?

Obveznicima poreza na dohodak koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima utvrđenim posebnim zakkonom, iznimno od članka 36. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak – Narodne novine br. 177/04), osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:

  • 3.840,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području prve skupine,
  • 3.200,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području druge skupine,
  • 2.400,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području treće skupine, te na brdsko-planinskim područjima.

Poreznim obveznicima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi.

Uvećani osobni odbitak za područja od posebne državne skrbi priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a tijekom poreznog razdoblja priznaje se osobni odbitci koji vrijede za sve porezne obveznike.

Obrt obavljam prvu godinu, na koji način sam dužan plaćati porez do podnošenja porezne prijave?

Dužni ste u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti podnijeti prijavu za upis Vašeg obrta u registar poreznih obveznika nadležne ispostave Porezne uprave Republike Hrvatske, prema prebivalištu odnosno boravištu.

Na temelju Zakona o porezu na dohodak NN 177/04, člankom 47.4. obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost ne plaćaju predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

Ostvario sam gubitak u poslovanju, na koji način mi se utvrđuje osnovica za plaćanje poreza na dohodak?

Ukoliko se dohodak ostvaruje iz više izvora (npr. nesamostalni rad i samostalna djelatnost), ostvareni gubitak će umanjiti ukupnu osnovicu poreza na dohodak. Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, uvećan za iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je u prethodnom poreznom razdoblju obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice, a umanjen za iznos plaća novozaposlenih i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, umanjen za preneseni gubitak i umanjen za osobni odbitak.

Porezni gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne osnovice u sljedećih pet poreznih razdoblja.

Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka istekom pete godine od godine za koju je utvrđen.

Ratni sam vojni invalid, imam li pravo na olakšice i oslobođenja vezano za plaćanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada?

Osobe s invaliditetom imaju pravo na povećani osobni odbitak od 0,3 osnovnog osobnog odbitka kod plaćanja poreza na dohodak, bez obzira da li se radi o nesamostalnom radu ili obavljanju samostalne djelatnosti, temeljem čl. 36.2.3. Zakona o porezu na dohodak NN 177/04. Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesmostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti čl.51.1.

Što je dohodak kod obavljanja samostalne djelatnosti?

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva. (članak. 17. Zakona o porezu na dohodak – Narodne novine br. 177/04).

Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

Što je u poreznom smislu dohodak?

Prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04) dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju.

Dohotkom se smatraju primitci koje ostvari porezni obveznik na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava, kao i primici od osiguranja.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva.