Porez na dobit

Zadnja izmjena: 02.11.2011

Koje poslovne knjige moram voditi u koliko mi porezna uprava odobri plaćanje poreza na dobit?

Obveznici poreza na dohodak evidentiraju poslovne događaje po načelu jednostavnog knjigovodstva.

Obveznici poreza na dobit evidentiraju poslovne događaje po načelu dvojnog knjigovodstva sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 109/07).

Poslovne knjige čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige (knjiga blagajne, materijalno knjigovodstvo i sl).
Vođenje poslovnih knjiga zahtijeva više stručnog znanja iz područja računovodstva, te se vođenje knjiga treba obavezno povjeriti stručnoj osobi. Smatramo da to ne bi trebao biti razlog od odlučujućeg znaćenja za donošenje odluke o promjeni načina oporezivanja. Što se tiče oblika i sadržaja računa u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, nema bitne razlike između obveznika poreza na dohodak i poreza na dobitak osim oznake na računu. Obveznici poreza na dobit ispostavljaju račune obvezno s oznakom R-1, a obveznici poreza na dohodak R-2. Pretporez po računima R-2 priznaje se nakon što je račun plaćen (načelo blagajne) a po računima R-1 odmah po primitku računa.

Koji propisi reguliraju plaćanje poreza na dobit?

Porez na dobit utvrđuje se i plaća po odredbama Zakona o porezu na dobit (NN 177/04) i Pravilnik o porezu na dobit (NN 1/2005).

Obrtnik sam i očekujem ostvarenje većeg prihoda a time i dohotka, mogu li izabrati način oporezivanja umjesto poreza na dohodak, porez na dobit? Koji su uvjeti?

Obrtnici poslovne događaje bilježe u poslovnim knjigama sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak. No, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, čl. 17., taj način oporezivanja za njih nije imperativne naravi. Oni mogu ako ustanove da je za njih povoljnije, odabrati način oporezivanja kao i pravne osobe (poduzeća) sukladno Zakonu o porezu na dobitak i Pravilniku o porezu na dobit. Osnovni razlog koji doprinosi toj odluci jest kako iskoristiti zakonske mogućnosti i platiti manje poreza, zatim to može biti i način raspolaganja financijskom imovinom, a ponekad i razlog čisto tehničke prirode, odnosno način vođenja poslovnih knjiga.

Razlike između obveznika poreza na dohodak i poreza na dobitak mogu se razmotriti s nekoliko gledišta:

  • načina utvrđivanja porezne osnovice;
  • rokova za uplatu PDVa;
  • visine porezne stope;
  • načina raspolaganja financijskom imovinom;
  • načina evidentiranja podataka u poslovnim knjigama.

Važna razlika između obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit jest u vremenskom priznavanju troškova i prihoda. Obveznicima poreza na dohodak se troškovi priznaju u trenutku uplate novca po računima za primljena dobra ili učinjene im usluge, a obveznicima poreza na dobitak se troškovi priznaju već po primitku računa za dobra i usluge kao i za sve poslovne događaje koji su nastali u obračunskom razdoblju bez obzira na to jesu li ili nisu plaćeni.

Poduzetnik može promijeniti način oporezivanja samo na početku poreznog razdoblja (godine). Pisani zahtjev za promjenu načina oporezivanja treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, najkasnije do kraja tekuće godine koja prethodi godini u kojoj se želi promijeniti način oporezivanja. Porezna uprava na temelju zahtjeva izdaje rješenje koje obvezuje poduzetnika slijedećih 5 godina. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok za povratak na prvobitni način oporezivanja.

U članku 2. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04) propisani su kriteriji po kojima fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnostima mora iz sustava poreza na dohodak prijeći u sustav poreza na dobit ispunjenjem samo jednog od propisanih kriterija:

  • ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna ili
  • ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna ili
  • ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna ili
  • ako u prethodnom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Ostvario sam porezni gubitak, mogu li ga prenijeti u iduće porezno razdoblje?

Temeljem članka 17. Zakona o porezu na dobit , ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica porezni obveznik ima porezni gubitak.

Porezni gubitak prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u slijedećih pet godina. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma.

Samostalnu djelatnost obavljam na području od posebne državne skrbi. Na koja oslobođenja, poticaje ili olakšice imam pravo iz tog razloga?

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit deset godina od početka primjene Zakona o porezu na dobit:

  • ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine
  • plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine
  • plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine

Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja posebne državne skrbi, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Što je porezna osnovica?

Temeljem članka 5. Zakona o porezu na dobit, porezna osnovica je dobit uvećana ili umanjena prema odredbama Zakona. Dobit je razlika između prihoda i rashoda koji se utvrđuju u skladu sa Zakonom. Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini ukupna dobit, ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. Poreznu osnovicu tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika čini dobit ostvarena u tuzemstvu. U poreznu osnovicu ulazi i dobit koja se ostvaruje u postupku likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine.

Što mi se sve priznaje u rashode ako plaćam porez na dobit?

Rashodi su smanjenja gospodarske koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koje imaju za posljedicu smanjenje kapitala.

Rashode poreznog razdoblja čine:

  • materijalni troškovi kao što su utrošene sirovine i materijal uključivo i ambalaža i sitni inventar, utrošena energija, utrošeni rezervni dijelovi, utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme i ostali materijalni troškovi,
  • troškovi usluga (proizvodnih i neproizvodnih) kao što su usluge izrade proizvoda, prijevoza, održavanja objekata i opreme, istraživanja i razvoja, osiguranja imovine, platnog prometa i banaka, promidžbe i reklame, usluge menadžmenta, komunalne usluge, usluge osiguranja za pokriće šteta uzrokovanih poslovanjem poreznog obveznika i obveznog osiguranja zaposlenika, zakupnina i najamnina, sajmova, ptt-usluge, usluge savjetovanja, usluge odvjetnika, računovođa, revizora, troškovi reprezentacije, te sve ostale usluge koje su uvjet za ostvarivanje prihoda. U usluge promidžbe i reklame mogu se uključiti svi oblici slanja poruka čija je svrha promocija i reklamiranje poreznog obveznika ili promidžba njegovog proizvoda, usluge ili naziva,
  • troškovi amortizacije (dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine),
  • troškovi plaća zaposlenika (plaće i naknade plaća, porezi i doprinosi na plaće),
  • naknade troškova zaposlenicima (dnevnice, troškovi prijevoza na posao i s posla, troškovi prijevoza na službenom putu, troškovi stručnog usavršavanja, školovanja i stipendiranja kao i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi sa sadašnjim i budućim radom),
  • rezerviranja za rizike i troškove (rezerviranja za mirovine i otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u garantnim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima),
  • vrijednosna usklađenja dugotrajne i kratkotrajne imovine,
  • troškovi financiranja (redovne i zatezne kamate, tečajne razlike, valutne klauzule i jamstva),
  • darovanja u naravi ili u novcu
  • ostali troškovi poslovanja (članarine strukovnim udrugama, upravni i sudski troškovi, troškovi stručne literature, plaćeni penali i kazne a i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili dobiti poreznog obveznika).

Što sve ulazi u prihode kod oporezivanja dobiti?

Prihodi su povećanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza koja imaju za posljedicu povećanje kapitala. U prihode se uključuju bruto priljevi gospodarstvenih koristi i tražbine poreznog obveznika za njegov račun, osim poreza na dodanu vrijednost i drugih naknada koji se naplaćuju u korist trećih osoba. U komisionom i zastupničkom odnosu u prihode komisionara ili zastupnika uključuju se samo iznosi provizije ili druge naknade.

U prihode razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje) uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama do kraja tog razdoblja. Kod utvrđivanja prihoda od isporuke dobara danom isporuke razumijeva se dan kada je primatelju omogućeno gospodarstveno raspolaganje dobrima. Kod utvrđivanja prihoda od usluga u prihode poreznog razdoblja uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom razdoblju. Kod ugovora o izgradnji koji se ostvaruju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se raspoređuju na pojedina razdoblja prema stupnju dovršenosti. Prihodi od izgradnje stanova, poslovnih prostora ili drugih objekata za nepoznatog kupca (tržište) uključuju se u prihode poreznog razdoblja u kome je izvršena isporuka.

Prihode poreznog razdoblja čine i kamate na: kredite, pozajmice, predujmove, tražbine za prodaju uz odgodu plaćanja (redovne i zatezne kamate). U prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi zaračunani po osnovi valutne klauzule, najamnine i zakupnine, naknade za korištenje patenata, trgovačkih znakova, autorskih prava, računalnih programa i svih drugih prava.

Prihode poreznog razdoblja čine i prihodi od prodaje dugotrajne imovine (materijalne i nematerijalne), dobici od prodaje tražbina, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, te dobici od prodaje dionica i udjela. U prihode se uključuju i dobici proizašli iz revalorizacije imovine (usklađivanja na više s cijenama na tržištu ili s fer vrijednostima) do visine iznosa koji je uključen u povećane troškove amortizacije temeljem revalorizacije.

U prihode se uključuju naplaćeni penali i štete, primljeni darovi i nagrade, inventurni viškovi i sva ostala povećanja gospodarstvenih koristi.

U prihode poreznog razdoblja uključuju se i prihodi po osnovi otpisa obveza ako je od vjerovnika pisano potvrđeno da prihvaća djelomični ili potpuni otpis obveze ili istekom razdoblja u kome je nastupila zastara. U prihode se uključuju i iznosi pozitivnih tečajnih razlika, realiziranih i nerealiziranih, po deviznim tražbinama i deviznim obvezama. U prihode se uključuju i vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga korištenih za dugotrajnu imovinu kao i za dodatna ulaganja na toj imovini (građevinske objekte, opremu, nasade, osnovno stado, projekte i slično). Prihodi po toj osnovi iskazuju se u visini troškova proizvoda i usluga (troškova proizvodnje).

Po ugovorima o financijskom najmu prihod razdoblja čini tržišna cijena predmeta najma na dan predaje na korištenje. Iznosi koji se kod financijskog najma ostvaruju na ime naknade financiranja uključuju se u prihode na vremenski razmjernoj osnovi.

U prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi državnih pomoći i poticaja u povezanosti s odnosnim rashodima, ukidanja dugoročnih rezerviranja, ukidanja vrijednosnih usklađivanja, odgođeni prihodi iz ranijih razdoblja oporezivanja, ranije otpisane tražbine ako su naplaćene, a i svi drugi prihodi ostvareni po bilo kojoj osnovi od obavljanja djelatnosti.

U kojem roku moram podnijeti poreznu prijavu poreza na dobit?

Na osnovu članka 35. Zakona o porezu na dobit (NN177/04) porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez, podnijeti prijavu poreza na dobit. Prijavu poreza na dobit s obračunatim porezom, obveznik poreza na dobit dužan je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit. To znači da je krajnji rok za podnošenje prijave poreza na dobit 30. travnja tekuće godine za proteklu godinu.

Visina stope poreza na dobit?

Temeljem članka 28. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04) porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

Za što se sve uvećava porezna osnovica?

Zakon o porezu na dobit u svom članku 7. propisuje da se porezna osnovica uvećava za:

  • za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima,
  • za svotu amortizacije iznad svota propisanih u članku 12. ovoga Zakona,
  • za 70% troškova reprezentacije u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom,
  • za 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća,
  • za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva (izuzimanja) te zaposlenika (za zabavu, odmor, sport i rekreaciju) uključujući i pripadajući porez na dodanu vrijednost,
  • za skrivene isplate dobiti,
  • za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,
  • za kazne koje izriče mjerodavno tijelo,
  • za zatezne kamate između povezanih osoba,
  • za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti,
  • za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. ovog članka,
  • za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama ovog Zakona,
  • za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja porezne osnovice na koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.