PDV

Zadnja izmjena: 02.11.2011

Kada nastaje porezna obveza za plaćanje PDV?

U svezi s nastankom porezne obveze treba istaknuti da za fizičke osobe – obrtnike i slobodna zanimanja, u sustavu poreza na dohodak, obveza obračuna i plaćanja PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je naknada primljena ili naplaćena sukladno čl. 7. Zakona i čl. 50. Pravilnika o PDV-u.

Stoga je nastanak porezne obveze za ostvarene promete trenutak naplate i to:

  • kod doznaka u korist žiro računa, trenutak kada je odobrena banka ili druga organizacija za platni promet kod koje porezni obveznik ima žiro-račun;
  • kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice;
  • kod čeka, trenutak primitka čeka;
  • kod kreditnih kartica, trenutak kada je odobrena banka ili druga organizacija za platni promet kod koje porezni obveznik ima žiro račun;
  • kod prijeboja, asignacije, cesije i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih isprava.

Kako se PDV uplaćuje?

Obračunati i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za obračunsko razdoblje, porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje prijave, tj. do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za proteklo obračunsko razdoblje (mjesečno ili tromjesečno).

Uplata se vrši na žiro račun državnog proračuna broj: 1001005-1863000160 s pozivom na broj odobrenja 22 – 1201 – jmbg.

Koja su porezna oslobođenja od PDV-a pri izvozu?

U ovu skupinu poreznih oslobođenja sukladno čl. 13. i 14. Zakona te čl. 71. do 73.c Pravilnika spadaju:

  • izvozne isporuke dobara i oplemenjivanje dobara, uključujući prijevozne i sve druge otpremne usluge,
  • isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta te isporuke dobara unutar slobodne zone, slobodnih carinskih skladišta,
  • isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i konzularnim predstavništvima pod uvjetom uzajamnosti,
  • usluge što ih domaći poduzetnici obave u tuzemstvu poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zračni i riječni prijevoz, a koje propisuje ministar financija u skladu s člankom 27. ovog Zakona,
  • isporuke dobara i obavljene usluge humanitarnim organizacijama, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, športskim amaterskim klubovima te tijelima državne i lokalne samouprave i uprave, koje se plaćaju iz primljene inozemne novčane donacije.

Koja su razdoblja oporezivanja za PDV?

Temeljem članka 16. Zakona o PDV-u razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Ako je porezni obveznik poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja.

Obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i porez na dodanu vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 300.000,00 kuna, obračunska razdoblja su od 1. do posljednjeg dana u tromjesečju. Ovaj se poduzetnik može odlučiti za podnošenje prijava mjesečno.

Koje su stope poreza na dodanu vrijednost?

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 23%.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0% na:
a) sve vrste kruha,
b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,
c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivo i CD-ROM, video kasetu i audio kasetu,
d) lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
e) proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantati (srčani zalisci, elektronski stimulatori, umjetni zglobovi, materijal za osteosintezu, stentovi, interauterini ulošci i dr.), te ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim zubnih nadomjestaka iz članka 11. stavak 1. točke e. ovog Zakona,
f) znanstvene časopise,
g) usluge javnog prikazivanja filmova.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 10% na:
a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge,
b) novine i časopise otisnute na papiru koji izlaze dnevno i periodično, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju.

Koji PDV mogu odbiti kao pretporez?

Pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku, iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu, iznos poreza kojeg je platio domaći poduzetnik kojem je uslugu u tuzemstvu obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu. Obrtnici u sustavu poreza na dohodak mogu odbiti samo PDV u računima koje je obrtnik platio.

Pretporez se može odbiti samo na temelju računa koji sadrže sve zakkonom propisane podatke, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan porez na dodanu vrijednost obračunan i plaćen pri uvozu, kao i dokaza o uplati poreza kojeg je platio domaći poduzetnik kojem je uslugu obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu.

Na koji način mogu obračunati PDV?

Fizičke osobe – obrtnici i slobodna zanimanja spadaju temeljem čl. 17., st. 3. Zakona o PDV-u u skupinu obveznika PDV-a koji porez na dodanu vrijednost obračunavaju prema primljenim (naplaćenim) naknadama, odnosno koji poreznu obvezu utvrđuju prema tzv. “načelu blagajne”. To znači da za ovu skupinu obveznika PDV-a porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je naknada primljena ili naplaćena, a pretporez može koristiti tek po izvršenom plaćanju.

Ovo je temeljni kriterij razlikovanja obveznika PDV-a od pravnih osoba i obrtnika “dobitaša” koji poreznu obvezu utvrđuju prema kriteriju primljenih i izdanih računa.

Pojednostavljeno, obrtnik u sustavu poreza na dohodak, treba svaki mjesec zbrojiti naplaćene račune primitaka, i u njima obračunani PDV, te plaćene račune za izdatke, i u njima uključeni PDV, a razliku uplatiti na propisani žiro račun.

Preplatio sam PDV, imam pravo na povrat, što moram učiniti?

Temeljem članak 21. Zakona o PDV-u, porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike.

Potrebno je podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za povrat više plaćenog poreza.

Račun obveznika PDV-a, kao isprava što mora sadržavati?

Obavezni sastojci računa određeni su čl. 15. st. 3. Zakona i čl. 75., st. 1. Pravilnika (R2 računi), te čl. 15. st. 6. Zakona i čl. 74. st. 3.Pravilnika (tzv. gotovinski računi).

Račun mora sadržavati ove podatke:

  • mjesto izdavanja, broj i nadnevak,
  • ime (naziv), adresu i OIB koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),
  • ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),
  • količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,
  • nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,
  • iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi,
  • iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,
  • zbrojni iznos naknade i poreza.

Računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove podatke:

  • broj i nadnevak izdavanja,
  • ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)
  • količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,
  • ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.

Što je predmet oporezivanja PDV-om?

Na osnovu Zakona o PDV-u članak 2., porez na dodanu vrijednost plaća se:

  • na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu:
    a) koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti,
    b) koje se obavljaju na osnovi zakkonskih odredbi ili odluka državnih tijela,
    c) koje poduzetnik obavi svojim zaposlenima ili članovima njihove uže obitelji po osnovi rada.
  • na vlastitu potrošnju. Vlastitom potrošnjom smatra se:
    a) izuzimanje dobara iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe,
    b) korištenje usluga svog poduzeća za privatne potrebe,
    c) stvaranje rashoda po osnovi reprezentacije i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka, odnosno dobiti.
  • na isporuke dobara i usluga što ih trgovačka društva kao i drugi oblici zajedničkog obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti obavljaju vlasnicima udjela i članovima njihove uže obitelji, za koje primatelji tih dobara i korisnici tih usluga ne plaćaju nikakvu naknadu ili je plaćaju uz osobni popust. Isto se odnosi i na sve druge isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade i s osobnim popustom bez obzira kome su učinjene.
  • na uvoz dobara u tuzemstvo pri čemu se pod uvozom razumijeva i unos i prijam i drugi oblici uvoza dobara.

Tko je i kada oslobođen plaćanja PDV?

Porezna oslobođenja propisana su odredbama čl. 11.,12.,13. i 14. Zakona o PDV-u i odredbama čl. 58. do 73.c Pravilnika o PDV-u. Pri tom razlikujemo oslobođenja u tuzemstvu, oslobođenja pri uvozu te oslobođenja pri izvozu dobara. Kako su oslobođenja vrlo brojna, potrebno je detaljno proučiti pojedine odredbe.