POTICAJI ZAPOŠLJAVANJA

Objavljeno: 06.06.2012

Izvod iz obrazloženja nacrta prijedloga ovog Zakona, upućenog Saboru:…

 

Ovim se zakonskim prijedlogom, kroz oslobađanje uplate ukupnih doprinosa na plaću u trajanju do dvije godine, utječe na smanjenje cijene rada, te na taj način dodatno potiče poslodavce na zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanjima za koja su se obrazovale i dugotrajno nezaposlenih osoba koje su izvan radnog odnosa duže od dvije godine, a koje su prijavljene u evidenciji Zavoda.

 

Na predloženi način poslodavci će biti oslobođeni dvije godine uplate doprinosa na plaću, (doprinos za zdravstvo 13%, za zapošljavanje 1,7%, za zaštitu na radu 0,5%, za zapošljavanje osoba s invaliditetom 0,2%, što ukupno iznosi 15,4%).

 

Zbog potrebne zaštite radnika i njihovih prava, predloženo smanjenje troškova rada mogu ostvarivati samo oni poslodavci koji tijekom razdoblja korištenja oslobođenja, svim svojim, već zaposlenim radnicima isplaćuju plaće, doprinose za obvezna osiguranja i poreze te ne smanjuju broj zaposlenih putem poslovno uvjetovanih otkaza ili programa zbrinjavanja tehnološkog viška radnika.

 

Također su propisani kriteriji i rokovi u kojima poslodavac koji je iskoristio olakšicu za jednu osobu, to pravo može koristiti za novozaposlenu osobu.

 

Ovim zakonskim prijedlogom institut stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa proširuje se na nezaposlene mlade osobe bez radnog iskustva ili bez radnog iskustva u zvanju za koju se obrazovale, za visoko obrazovane osobe i za osobe koje  imaju srednjoškolsko obrazovanje u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnim propisima. Poslodavac bi mogao s tim osobama sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju samo pod uvjetom da koristi mjeru aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu i da nezaposlena osoba pristane na takav rad. Tada bi mu se, uz propisane uvjete i kontrolu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, refundirali uplaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje i to u trajanju do jedne godine za visokoobrazovane osobe, odnosno u trajanju do dvije godine za osobe srednjoškolskog obrazovanja u obrtničkim zanimanjima. Ukoliko nezaposlena osoba ipak ima radnog staža do godine dana ali izvan zvanja za koje se obrazovala, poslodavac je obvezan uplaćivati doprinos na osnovicu za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu, te poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ukoliko je poslodavac obveznik uplate toga doprinosa. Posebnim propisima koji reguliraju provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja propisano je da poslodavac snosi i sve troškove mentora, te troškove polaganja stručnog ispita, ako je za isto zvanje potrebno polaganje državnog ili stručnog ispita.

 

Na taj se način proširuje i područje primjene instituta stručnoga osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i na ona zvanja za koja nije potrebno polagati stručni ili državni ispit, što otvara mogućnost primjene ovog instituta u privatnom sektoru, te širu primjenu postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja. Korištenje mjera aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, omogućit će nezaposlenim osobama na stručnom osposobljavanju ostvarivanje prava na mjesečni iznos novčane naknade u visini neoporezivog iznosa stipendije (sada je to 1.600,00 kuna mjesečno), isplatu stvarnih troškova prijevoza na posao i s posla, troškove potrebne zaštitne opreme, te prava iz obveznog mirovinskog osiguranja.

ZAKON O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

 Ovim se Zakonom  uređuju uvjeti

– za ostvarivanje prava na olakšice poslodavaca pri zapošljavanju nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale, odnosno dugotrajno nezaposlenih osoba.

– mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja

– jednostavniji način zapošljavanja sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi.

 

II. OLAKŠICE ZA ZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH OSOBA

Ili  oslobođenje od plaćanja doprinosa NA plaću, do dvije godine

 

Pravo na olakšicu u obliku oslobađanja od obveze doprinosa na osnovicu i obveze obračuna i uplate doprinosa na osnovicu u trajanju do dvije godine, može ostvariti poslodavac koji na temelju ugovora o radu zaposli 

1) nezaposlenu osobu  bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, odnosno osobu koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi duže od devedeset dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, te se zapošljava na temelju ugovora o radu ili se korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

2) dugotrajno nezaposlenu osobu, odnosno osobu koja se, bez obzira ima li evidentiran staž u mirovinskom osiguranju ili je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine te se zapošljava na temelju ugovora o radu,

 

Pod doprinosima se podrazumijeva doprinos za obvezna osiguranja na osnovicu, odnosno plaću za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu, za zapošljavanje te poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa.

 

Poslodavac koji koristi ove olakšice  ne može za istu osobu koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu niti po toj osnovi ostvariti druga prava.

Ako radni odnos radnika za kojeg je poslodavac koristio ovu olakšicu, nakon njezinog isteka ne traje još najmanje godinu dana, poslodavac ne može ostvariti pravo na olakšicu za drugu novozaposlenu osobu.

Olakšicu za drugu novozaposlenu osobu poslodavac ne može koristiti u razdoblju od godine dana od dana prestanka radnog odnosa radnika za kojeg je koristio olakšicu, ako je do prestanka radnog odnosa došlo iz poslovno uvjetovanih razloga ili istekom ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

 Uvjeti za ostvarivanje ove olakšice

Olakšicu može ostvariti poslodavac ako:

1) radnicima dospjele plaće isplati sukladno odredbama Zakona o radu,

2) dospjele poreze i doprinose za obvezna osiguranja isplati istovremeno s isplatom plaće,

3) za vrijeme trajanja olakšice niti za jednog svog radnika ne donese odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga.

Ako tijekom trajanja ove olakšicenastupi okolnost uslijed koje poslodavac više ne ispunjava neki od navedenih uvjeta, danom prestanka ispunjavanja uvjeta gubi pravo na tu olakšicu te je dužan u roku od trideset dana obračunati i uplatiti obvezu doprinosa na osnovicu u visini ukupno iskorištenog iznosa olakšice, te o tome, prema posebnom propisu izvijestiti tijelo nadležno za financije. Ukoliko to poslodavac ne učini tijelo nadležno za financije će rješenjem utvrditi obvezu uplate iskorištenog iznosa olakšice.

Ispunjavanje uvjeta  za korištenje olakšice, nadziru tijelo državne uprave nadležno za financijske poslove i Inspekcija rada.

Poslodavac je, prije početka korištenja ove olakšice, dužan od tijela nadležnog za provedbu mirovinskog osiguranja i tijela nadležnog za vođenje evidencije nezaposlenih, pribaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za korištenje olakšice.

Radi omogućavanja praćenja ispunjavanja propisanih uvjeta, tijelo nadležno za provedbu mirovinskoga osiguranja, tijelo nadležno za vođenje evidencije nezaposlenih i tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljati podatke tijelu nadležnom za financije.

 III. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ili  oslobođenje od plaćanja doprinosa NA plaću, do dvije godine

 Poslodavac može, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, s

1) nezaposlenom osobom  bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, odnosno osobom koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi duže od devedeset dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, te se zapošljava na temelju ugovora o radu ili se korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

2) dugotrajno nezaposlenom osobom, odnosno osobom koja se, bez obzira ima li evidentiran staž u mirovinskom osiguranju ili je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine te se zapošljava na temelju ugovora o radu,

korištenjem mjere aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, sklopiti pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

 Ovaj se ugovor može  sklopiti u trajanju od:

1) dvanaest mjeseci za osobe koje su završile preddiplomski, diplomski ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno preddiplomski ili specijalistički diplomski stručni studij,

2) dvadeset četiri mjeseca za osobe u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu.

Ako je ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa sklopljen s dugotrajno nezaposlenom osobom koja nema evidentirani staž u mirovinskom osiguranju niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja osiguranja, poslodavac će tijekom ukupnog trajanja stručnog osposobljavanja, za tu osobu biti oslobođen od obveze doprinosa na osnovicu i obveze obračuna i uplate doprinosa na osnovicu za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu te posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa.

 Poslodavac koji s nezaposlenom osobom obrtničkog zanimanja za koju prema posebnim propisima o doprinosima nije u obvezi doprinosa na osnovicu i obvezi obračuna i uplate doprinosa na osnovicu, već ima sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ne može za tu osobu koristiti i ovo oslobođenje.

Ako poslodavac tijekom trajanja ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, osobi koja se stručno osposobljava za rad isplati primitak podložan obvezi poreza na dohodak, dužan je obračunati i uplatiti poreze i doprinose za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

 Poslodavac može sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ako ispunjava slijedeće uvjete

1) radnicima dospjele plaće isplati sukladno odredbama Zakona o radu,

2) dospjele poreze i doprinose za obvezna osiguranja isplati istovremeno s isplatom plaće,

3) za vrijeme trajanja olakšice niti za jednog svog radnika ne donese odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga

4) ako mu nadležna služba za zapošljavanje odobri korištenje mjere aktivne politike u zapošljavanju, odnosno mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

 Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (nakon odobrenja korištenja mjere) mora biti sklopljen u pisanom obliku, a na osobu koja sklopi takav ugovor na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i opći propis koji uređuje radne odnose, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Osobi koja ima sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne može se naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju ako poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

 IV. ZAPOŠLJAVANJE NA PRIVREMENIM, ODNOSNO POVREMENIM  SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI

 Poslodavac – fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku, koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan je za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona (javne isprave kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja) prema dnevnoj osnovici platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja.

Doprinosi za obvezna osiguranja su doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika toga osiguranja, te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje.

Dnevna osnovica za obračun doprinosa je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30, a ministar financija će, prema posebnom propisu, za svaku kalendarsku godinu objaviti visinu dnevne osnovice.

 Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se, prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

 Ugovor mora sadržavati:

1) podatke o poslodavcu i sezonskom radniku u poljoprivredi,

2) podatak o najdužem trajanju redovitog radnog dana,

3) podatke o stanci, dnevnom i tjednom odmoru, u najkraćem trajanju prema općem propisu o radu,

4) podatak o načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće i

5) evidentiran vrijednosni kupon.

 Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine, odlukom propisati najniži dnevni iznos.

Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju.

 Poslodavac ne smije sklopiti ugovor sezonskog radnika u poljoprivredi  s osobom koja:

– je zaposlena osoba, odnosno samozaposlena osoba (obrtnik) i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja,

– je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove,

– ima utvrđenu opću nesposobnost za rad,

– je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,

– je maloljetnik

– koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu.

 

Na sezonskog radnika u poljoprivredi na odgovarajući način se primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a na zaštitu njegovih prava na odgovarajući se način primjenjuje opći propis o radu.

Na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih, propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine.

Vrijednosni kupon izdaje tijelo državne uprave nadležno za financije, a prilikom njegove kupnje se evidentira podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla.

Na vrijednosnom kuponu iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa.

Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, pravilnikom propisati sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, postupak izdavanja i distribucije te postupak njihove zamjene, način evidentiranja podataka te vođenje registra izdanih vrijednosnih kupona.

Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi je dužan tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine, a ono će mu evidentirati svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju.

Dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak.

Predujam poreza na dohodak na ove primitke obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata ili davanje, te su obavezni o tome, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije.

Na obvezu podnošenja izvješća te na obračun zatezne kamate, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak, primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka te opći porezni propisi.

 

V. NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada, a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja te obračuna i plaćanja poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije.

 

VI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1) ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi (članak 2. stavak 1. podstavak 5.),

2) ako prestankom ispunjavanja uvjeta izgubi pravo na olakšicu, a u roku od trideset dana ne obračuna i ne uplati obvezu doprinosa na osnovicu u visini iskorištenog iznosa olakšice ili prema posebnom propisu o tome ne izvijesti tijelo nadležno za financije (članak 5. stavak 2.),

3) ako prije početka korištenja olakšice ne pribavi dokaze od tijela nadležnog za provedbu mirovinskog osiguranja, odnosno tijela nadležnog za vođenje evidencije nezaposlenih o ispunjavanju uvjeta za korištenje olakšice (članak 5. stavak 4.),

4) ako sklopi ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a ne ispunjava uvjete propisane Zakonom, odnosno ako mu nadležna služba za zapošljavanje nije odobrila korištenje mjere aktivne politike u zapošljavanju, odnosno mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (članak 7. stavak 1.),

5) ako ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne sklopi u pisanom obliku (članak 8. stavak 1.),

6) ako osobi koja ima ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa naloži prekovremeni rad bez njezine pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad (članak 8. stavak 2.),

7) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (članak 10. stavak 1.),

8) ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana tijekom kalendarske godine (članak 10. stavak 4.),

9) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu (članak 10. stavak 5.).

 

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

 

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Poslodavac koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ima zaposlenu osobu, odnosno ima s osobom zaključen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i za koju prema posebnim propisima koji uređuju obveze plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, nije u obvezi doprinosa i obvezi obračuna i uplate doprinosa, ne može za tu osobu koristiti i olakšicu na temelju ovoga Zakona.

Postupak ostvarivanja prava poslodavca, radnika i osobe koja se stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, započet prema posebnim propisima koji uređuju obvezu plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, dovršit će se prema odredbama tih propisa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

poticaji zapošljavanja